Opis
Aušvički grafiti francuskog književnika Adriena Le Bihana lucidan su i prodoran komentar zapisā iz tzv. Knjige sjećanja koncentracijskog logora Auschwitz. Autor je skupio zapise istaknutih državnika, općenito svjetski poznatih ljudi, manjim dijelom i običnih posjetitelja te ih podvrgnuo kritičkoj analizi. Pritom je utvrdio koliko često velikani ovoga svijeta oklijevaju, a ponekad se i grubo spotiču kad su suočeni s nezamislivim, neoprostivim, neobjašnjivim.Uznemiren tim “heterogenim registrom”, koji se sastoji od poznatih ili nepoznatih potpisa, ogorčenih prosvjeda, “glosa” i “sentencija”, poticaja na vrlinu i slično, Le Bihan je pokušao razumjeti komentare koje su njihovi autori ostavili na papiru u svjetlu vlastite povijesti ili tada aktualnih događaja. Izmjerio je njihovo povijesno značenje uspoređujući ih sa svjedočenjima aušvičkih logoraša Prima Levija i Tadeusza Borowskog.Od slavnih posjetitelja samo su rijetki, poput pape Ivana Pavla II, kao trag svojeg posjeta zapisali samo svoje ime. Ostali će pokušati reći mnogo više. Fidel Castro, na primjer, zaboravljajući gdje je, osudio je kapitalizam i kolonijalizam. Šimon Peres je pak priprijetio da će “narod Izraela znati zaustaviti one koji mu u budućnosti budu prijetili”. Le Bihan uvjerava da komentare koje je prikupio u Auschwitzu ne ocjenjuje kao grafite “ni radi provokacije ni iz prezira prema potpisnicima”. On, kako ocjenjuje Lada Čale Feldman, “gorko duhovito i nesmiljeno britko pokazuje da je o Holokaustu (i njegovim lokalnim inačicama) iznimno riskantno izražavati se u načelnim etičkim koordinatama, s lapidarnom lakoćom s kakvom je niz državnika, uglednika i inih javnih osoba ispisivao svoje poštovanje, sućut, zgroženost, šok, etičku obvezu i nadu u bolju budućnost prigodom posjeta muzeju u Auschwitzu, kada priliku da se upišu u Knjigu sjećanja većina njih ili nije htjela ili nije smatrala umjesnim propustiti”. Nasuprot tomu, Adrien Le Bihan nastoji riječima vratiti težinu koju moraju imati kada je u pitanju osuđivanje užasa.