Opis
Knjiga obuhvaća 3 886 jedinica, klasificiranih uglavnom prema književnim periodima, dakle kronološki, od najstarijih hrvatskih autora Jurja Šišgorića, Marka Marulića, Džore Držića i Šiška Menčetića, Andrije Kačića Miošića pa do Josipa Mlakića, Borisa Brletića, Ivice Ivaniševića, Vanese Begić, Delimira Rešickog i Roberta Perišića.
Prema prevedenim jedinicama, uočava se da su prevedena sva važnija djela renesansne književnosti, koju s pravom nazivamo zlatnim dobom hrvatske književnosti.
To se, nažalost, nikako ne bi moglo reći i za srebrno doba hrvatske književnosti, odnosno za vrijeme simbolizma, jer u prijevodnom pogledu toga razdoblja među najzanemarenijim su književnicima, primjerice Vladimir Vidrić ili Silvije S. Kranjčević.
Uz navedene jedinice, knjiga sadržava i nekoliko vrlo korisnih indeksa (Indices):
· Indeks pisaca i kritičara
· Indeks prevoditelja
· Indeks urednika.
Prevedenih pisaca i onih koji su na engleskome pisali o raznim aspektima hrvatske književnosti jest 1182. Prevoditeljaje 367.
Najstariji je prijevod nekoga hrvatskog pisca prijevod latinske pjesme Josipa Ruđera Boškovića pod nazivom On the next approach of the transit of Venus over the Sun iz 1760. godine.
Najprevođenija hrvatska pjesma je Hasanaginica koja postojiu četrnaest engleskih verzija, od Waltera Scotta naovamo.
Najprevođeniji hrvatski književnici, s obzirom na broj stranica očekivano su Ivo Andrić i Miroslav Krleža, a s najviše prevedenih naslova Slavko Mihalić, s dvadeset i osam bibliografskih jedinica,koja obuhvaća i dvije posebne knjige.
Najprevođenija hrvatska proza je Šoljanova pripovijetka Brod u boci.
Najprevođeniji dramski pisac je Miro Gavran s devet prevedenih drama, dok je Krležinih drama prevedeno šest.
Najviše je prikaza knjiga na engleskome objavio Ivo Vidan, čak četrdeset i devet jedinica.
