Opis
Jezičnica horvatsko-slavinska Josipa Đurkovečkoga peta je gramatika kajkavskoga književnog jezika objavljena u nizu Pretisci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knjiga obaseže transkripciju slovnice Đurkovečkoga popraćenu kritičkim napomenama, pretisak i uvodu studiju Barbare Štebih Golub.
Jezičnica horvatsko-slavinska (1826., Pešta) pretposljednja je gramatika književne kajkavštine koja se metajezikom (pisana je dvojezično, tj. književnom kajkavštinom i njemačkim) i strukturom (pisana je u obliku pitanja i odgovora) znatno razlikuje od ostalih kajkavskih slovnica. Riječ je o djelu koje za slaviste i kroatiste nije zanimljivo samo s terminološkoga (književnokajkavski metajezik i nazivlje) i gramatikološkoga aspekta, nego i sa stajališta povijesne sociolingvistike jer autor u Predgovoru – desetak godina prije hrvatskoga narodnog preporoda i ideje o stvaranju zajedničkoga nadregionalnog jezika – iznosi vlastito viđenje jezičnoga ujedinjenja Hrvata.