Opis
Kroz tri pripovijesti objedinjene u trilogiju, nastale u razdoblju od 1950. do 1960. godine, ovaj glasoviti talijanski pisac govori “o iskustvima ostvarivanja ljudskog bića” kao putu samoostvarivanja čiji je jedini ispravan putokaz onaj koji vodi ka slobodi. U prvoj priči “Nepostojeći vitez” autor kroz lik protogonista Agilulfa, kao slike praznog oklopa koji korača, propitkuje obrasce postojanja, odnosno ne-postojanja suvremenog čovjeka. Druga, “Raspolovljeni viskont”, realizirana u ozračju fantastike ponajprije kroz lik Medarda, Calvinov je pokušaj suzbijanja svih ljudskih raspolavljanja i zalaganje za potpunog čovjeka. Naposljetku, “Barun penjač”, kao posljednja pripovijest, u kojoj pisac kroz lik Cosima di Ronde, ekscentrika koji živi na drveću, pokušava pokazati kako je osamljenost kao izbor jedini čovjekov način da se uklopi u kretanja okoline, odnosno svoga vremena. Sva tri lika zapravo su svojevrsni pra-modeli suvremenog čovjeka, pažljivo odabran “triptih” egzistencija sa svojim osebujnim pristupima zbilji.
