Opis
U novoj biblioteci Philosophia, koja u programu kao jednu od glavnih zadaća ima objavljivanje hrvatskih prijevoda klasičnih filozofijskih djela, u prvome su kolu izašla tri prijevoda glavnih djela klasične njemačke filozofije. To su Ideje za filozofiju prirode kao uvod u studij te znanosti i Bruno ili o božanskom i prirodnom principu stvari. Razgovor Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga te Prolegomena za svaku buduću metafiziku koja će moći nastupiti kao znanost Immanuela Kanta.
Prolegomena za svaku buduću metafiziku koja će moći nastupiti kao znanost propedeutičko je djelo Immanuela Kanta iz 1783. godine, kojim je on dao dodatna objašnjenja, odgovore na primjedbe i uvod u kritičku filozofiju, koja je izložena dvije godine prije u Kritici čistoga uma (1781.). No Prolegomena nisu samo uvod u Kantov transcendentalni idealizam, nego su važna postaja u daljnjem razvoju kritičke filozofije, od Zasnivanja metafizike ćudoređa (1785.) preko Metafizičkih temelja prirodne znanosti (1786.) do drugog izdanja Kritike čistog uma (1787.).
Prijevod Kantovih Prolegomena drugi je hrvatski prijevod, nakon dvaju izdanja prvoga prijevoda Viktora Sonnenfelda, prvoga izdanja iz 1953. godine koji je imao mnogo propusta, i drugoga izdanja iz 2019. godine u kojem je te propuste ispravio priređivač Josip Talanga, dodavši i nekoliko priloga.
Novi prijevod Prolegomena izv. prof. dr. sc. Ljudevita Frana Ježića uzoran je kako u filozofijskom tako i u filologijskom smislu. Od prethodnih dvaju izdanja taj se prijevod odlikuje po tome što, uz prijevod Kantova djela, sadržava predgovor prevoditelja, prijevod Pollokova Uvoda s uredničkim napomenama u kojima se objašnjava uspostava teksta te sedam priloga koji tumače nastanak, uspostavu, rani prijam i prijepore u pozadini Prolegomena, koje je prevoditelj odabrao i preveo s njemačkoga.
Iz teksta akademika Igora Mikecina.